Eulogy kan ti o dun pupọ si oluyaworan Jackson Pollock, si iwadii iṣẹ ọna rẹ ati iṣawari rẹ ti ilana ti ṣiṣan, ilana iṣẹ ọna eyiti o jẹ jijẹ ki isubu omi kan silẹ nipasẹ sisọ ati fifi awọn awọ kun.
Ni wiwa awokose, Jack, akọni ti fiimu naa, jẹ ifunni gangan lori awọn kikun; ó jí àwọn àwòkọ́ṣe iṣẹ́-ìnàjú láti àwọn ibi ìkóhun-ìṣẹ̀ǹbáyé-sí olókìkí ó sì gbé wọn mì láti di ọ̀kan pẹ̀lú wọn. Ebi npa ati pe ko ni itẹlọrun nipasẹ iṣẹ rẹ bi olorin, o fi agbara ṣe apẹrẹ kikun rẹ sori kanfasi ati ṣẹda oriṣi alaworan tuntun: ṣiṣan.
Loye itan naa, akori naa, ṣafihan ifamọ rẹ ki o lo ironu to ṣe pataki rẹ.
Eulogy kan ti o dun pupọ si oluyaworan Jackson Pollock, si iwadii iṣẹ ọna rẹ ati ilana ti ṣiṣan, ilana iṣẹ ọna eyiti o jẹ jijẹ ki isubu omi kan silẹ nipasẹ sisọ ati fifi awọn awọ kun.
Ni wiwa awokose, Jack, akọni ti fiimu naa, jẹ ifunni gangan lori awọn kikun; ó jí àwọn àwòkọ́ṣe iṣẹ́-ìnàjú láti àwọn ibi ìkóhun-ìṣẹ̀ǹbáyé-sí olókìkí ó sì gbé wọn mì láti di ọ̀kan pẹ̀lú wọn. Ebi npa ati pe ko ni itẹlọrun nipasẹ iṣẹ rẹ bi olorin, o fi agbara ṣe apẹrẹ kikun rẹ sori kanfasi ati ṣẹda oriṣi alaworan tuntun: ṣiṣan.
Jackson Pollock jẹ ọkan ninu awọn eeya akọkọ ti ikosile ti afoyemọ eyiti o ṣajọpọ awọn ewi, awọn oluyaworan ati awọn akọrin ni Ilu New York ni ibẹrẹ awọn ọdun 1950.
Pẹlu diẹ sii ju awọn iṣẹ 700 ati lilo awọn ilana bii ṣiṣan ati gbogbo-gbogbo, Jackson Pollock ni ipa ipinnu lori itankalẹ ti aworan ode oni.
1-Kini idi ti ohun kikọ akọkọ jẹ awọn aworan?
Nitoripe o jẹ olorin ti ko ni awokose. ó gbé àwọn iṣẹ́ ọnà rẹ̀ mì láti di ọ̀kan pẹ̀lú wọn.
2-Bawo ni ohun kikọ akọkọ ṣe ṣẹda ilana iṣẹ ọna tuntun kan?
Ebi npa ati pe ko ni itẹlọrun nipasẹ iṣẹ rẹ bi olorin, o fi agbara ṣe iṣẹ akanṣe kun lori kanfasi naa.
3-Ṣe o da eyikeyi awọn kikun ti o han ninu awọn fiimu?
Fun apẹẹrẹ, "Ila-ilẹ pẹlu awọn cypresses ati awọn igi aladodo" (1889) nipasẹ Vincent Van Gogh tabi "aworan ara ẹni" (1889).
"Agbegbe" (Joyeusetés) (1892) dari Paul Gaugin nigba irin ajo rẹ si Tahiti.
Nibo ni Duke ti Urbino wa? (1465) nipasẹ Piero della Francesca.
"The Desperate" (1845), ara-aworan ti Gustave Courbet.
"Ọmọ geopolitical ti n ṣakiyesi ibimọ ọkunrin tuntun" (1943) iṣẹ ti o daju nipasẹ Salvador Dalì?
"Ooru" (1563) nipasẹ Giuseppe Arcimboldo?
Apá ti awọn kikun "The mẹta-ori ti Obinrin" (1905) nipa Gustav Klimt?
Jackson Pollok?
Ti a ṣẹda pẹlu atilẹyin ti Ile-iṣẹ Ẹkọ ti Orilẹ-ede Faranse ati CNC.
Wiwo fiimu pẹlu ẹbi, awọn iṣẹ ikẹkọ pẹlu awọn obi ni ile ati pẹlu awọn olukọ ni kilasi.