Migrants

Kratki film koji ne može biti aktualniji o globalnom zatopljenju ali i klimatskim izbjeglicama. Temperature rastu osobito zbog emisije ugljičnog dioksida koja se ispušta u atmosferu, a koja je povezana sa spaljivanjem ugljena, nafte i plina te pretvaranjem šuma u pašnjake. Mnogi znanstvenici smatraju da je nekoliko točaka s kojih nema povratka, poput subglacijalnih bazena istočne Antarktike, već dosegnuto te da je utjecaj globalnog zatopljenja takav da su njegove posljedice za život na Zemlji u globalnim razmjerima zasigurno nepovratne. Klimatske izbjeglice (ili ekološke izbjeglice) ljudi su prisiljeni napustiti svoje područje podrijetla zbog posljedica globalnog zatopljenja kao što su podizanje razine mora i dezertifikacija. Prema Visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), klimatsko izvanredno stanje predstavlja najveću krizu našeg vremena, a raseljavanje stanovništva jedna je od najrazornijih posljedica, pri čemu čitavo stanovništvo već trpi posljedice. Uz 250 milijuna klimatskih izbjeglica diljem svijeta, klimatske promjene stvaraju više izbjeglica nego sukobi i ratovi. Imajte na umu da kretanja stanovništva nisu izravno povezana s globalnim zatopljenjem, već s vremenskim prilikama i prirodnim katastrofama povezanim s globalnim zatopljenjem, kao što je nestašica vode.